Kao dio našeg rada u okviru Lift Up Stress Free Concepta želja nam je kontinuirano podizati svijest o učincima stresa u profesionalnom okruženju. U narednim redcima opisujemo nimalo bezazleno, zapravo vrlo štetno stanje, koje se u literaturi naziva burnout sindrom, odnosno sindrom izgaranja na radnom mjestu. Radi se o stanju koje može imati značajan utjecaj na radnu učinkovitost, timski rad i kreativnost ali efekti burnouta, odnosno dubokog kroničnog stresa, prenose se sa radnog mjesta i na sva životna polja.
Osobe koje se zbog stresa na radnom mjestu često, dugoročno i vrlo izrazito osjećaju potpuno bespomoćno i iscrpljeno, vrlo vjerojatno imaju veliku tendenciju i mogućnost da uskoro dožive burnout. U trenutku doživljavanja burnout sindroma osoba se osjeća bezizlazno, problemi s kojima se susreće na radnom mjestu djeluju nepremostivo i vrlo je teško energiju utrošiti u pozitivan iskorak ka rješavanju problema. Osoba se osjeća jednostavno pregaženo.
Burnout sindrom
Burnout je stanje kroničnog stresa koje može dovesti do fizičke i emocionalne iscrpljenosti uz nemogućnost samomotivacije i samostalnog rješavanja problema. Djelatnici i manageri koji prolaze ovaj težak proces imaju osjećaj opće neučinkoviti, nemotivacije i nezadovoljstva. Nadalje navodimo dvije definicije izgaranja iz kojih ćemo izvući bit ovog sve češćeg sindroma managera i visokopozicioniranih profesionalaca:
- "Stanje fizičke, emocionalne i mentalne iscrpljenosti uzrokovano dugoročnom uključenošću u emocionalno zahtjevne situacije." Ayala Pines i Elliot Aronson
- "Stanje umora ili frustracije prouzročene predanošću uzroku koji nije uspio donijeti očekivani rezultat." - Herbert J. Freudenberger
Ove dvije definicije sadržavaju suštinu burnouta. Prvi ističe dio opće iscrpljenosti, dok se druga definicija bazira na razočaranosti koja je u srži sindroma, tik uz iscrpljenost.
Istina je da svaki profesionalac u svojoj karijeri može biti iscrpljen, zapravo smo sigurni da će svaki predani manager u jednom trenutku imati osjećaj iscrpljenosti, ali ona neće prijeći u burnout ukoliko je kratkoročna. Ono što je zapravo očito u ovoj priči oko burnout-a jest da vrlo često pogađa one managere koji su vrlo predani svom poslu, ali se susreću sa naizgled nepremostivim problemima i snažnim internim i eksternim uzročnicima stresa koji u jednom trenutku mogu postati previše izazovni za uspješno funkcioniranje na radnom mjestu. Jedan od takvih uzročnika je upravo neizvjesnost koju donosi korona situacija koja povrh „tekućih“ okidača za burnout dodatno doprinosi općom atmosferom gospodarskog pesimizma i neizvjesnosti.
Burnout u doba korone nova je dimenzija u ovome ionako teškom periodu i dovodi pojedinca do granica psihičkih i fizičkih izdržljivosti posebno pod teretom neizvjesnost koju trenutno svi manje više proživljavamo. Jedni su djelatnici na „čekanju“, drugi podnose teret za dvoje, troje ljudi, manageri i lideri moraju donositi izuzetno važne, nepopularne i teške odluke u krakom periodu. Donešene odluke imaju utjecaj na čitav niz pojedinaca, obitelji i na čitavu organizaciju.
Osim nepovoljnog utjecaja na poslovnu situaciju korona situacija dodatno utječe i na zabrinutost za osobno zdravlje i zdravlje svojih najbližih. Pojavljuju se i ostala egzistencijalna pitanja u ovom vremenu velike neizvjesnosti, a neizvjesnost je snažan okidač za stres kod mnogih pojedinaca.
Uočavanje simptoma izgaranja
Važno je kod sebe i kod svojih kolega na vrijeme uočiti burnout kako bi njegove posljedice bile što blaže za fizičko, psihičko, socijalno i profesionalno stanje pogođene osobe.
Simptomi mogu varirati od osobe do osobe, ovisno o vrsti izgaranja i specifičnim mehanizmima osobe za suočavanje sa stresom. Obično simptome možemo podijeliti u tri kategorije:
- Fizička i emocionalna iscrpljenost
- Cinizam i odvojenost od kolega
- Neučinkovitost i nedostatak postignuća
Burnout se može očitovati osjećajem umora ili nesanicom. Isto tako, osoba se može osjeća pesimističnijom, zaboravnijom i/ili anksioznijom, što vrlo često dovodi do osjećaja apatije i beznađa, čineći osobu razdražljivijom i na kraju neproduktivnom. Važno je da ste u stanju prepoznati bilo koji od ovih simptoma kako biste poduzeli potrebne korake za izbjegavanje ili prevladavanje burnouta kod sebe i osoba u vašoj blizini.
Što dalje?
Nažalost, burnout postaje sve uobičajenije stanje na radnom mjestu i rezultat je neučinkovitog upravljanja stresom u okviru organizacije, što uzrokuje čitav niz problema osobno i profesionalno, dakle za pojedinca ali i za efikasnost čitave organizacije. Važno je zapamtiti da kvalitetno uspostavljena Stress Free kultura u organizaciji te podrška i razumjevanje managementa i uprave o štetnosti stresa mogu uvesti pametnu i učinkovitu strukturu u vaše radno okruženje i pridonijeti da se djelatnici osjećaju sretnije, pozitivnije i motiviranije. Čak i tijekom ovog stanja moguće je djelatnicima omogućiti svojevrsnu introspektivu, ojačati osjećaj solidarnosti koji „liječi“ ljudsku psihu jer pruža optimizam, podršku i mogući izlaz. Pojedinci mogu naučiti prihvatiti stanje privremene neizvjesnosti što će im pomoći i u drugim životnim neprilikama jer će razviti obrambene mehanizme i ljepotu prihvaćanja nepromjenjivosti određenih stanja. Ovakav mindset donosi rasterećenje, a ako je u kombinaciji sa sposobnosti managera da uspije probuditi svoju kreativnost, problem solving metodologiju i razvitak novih vještina, takav će manager i djelatnik iz korona situacije izaći kao profesionalni pobjednik i burnout će biti spriječen.
Manageri koji su blizu burnouta ili ga upravo prolaze moraju imati profesionalnu podršku i programe koji će im pomoći da prevladaju ovo teško razdoblje u karijeri u okviru kojeg će naučiti metode osobnog upravljanja stresom i relaksacije.
Zadovoljstvo na poslu čini nas, literatura kaže i do 30% produktivnijima i slobodnijima što nam omogućuje ostvarenje osobnih potencijala i stvaranje okruženja za uspješnu, produktivnu organizaciju a u vremenima krize potiče kreativnost, out of box razmišljanja i doprinosi lakšem prevazilaženju ovakvih teških perioda.